Projektni rizik je kriza, koja se još nije dogodila i gde se teži da se ona i ne dogodi. Iz tog razloga
upravljanje projektom i ima veliki značaj u delu izbegavanja krize. Upravljati rizicima znači sprečiti da dođe do kriza, jer je u svakom pogledu bolje upravljati rizicima nego krizom. Ukoliko dođe do krize to zahteva dodatno angažovanje sredstava, odnosno svih resursa i dolazi do situacije da događaji gube kontrolu i umesto da se upravlja njima, dešava se situacija da događaji upravljaju izvršiocima projekta.
U procesu upravljanja rizikom, prvo je potrebno identifikovati rizike, jer je tada lakše upravljati sa njima. Identifikacija rizika je kompleksan posao, jer u realizaciji projekta sve može da se desi. Iz tog razloga najbolje je da se izvrši grupisanje potrebnih rizika i uglavnom se svrstavaju u:
- poslovne rizike,
- projektne i
- rizike zadatka
Poslovni rizici utiču na organizaciju kao celinu i mogu biti:
- tržišne promene koje mogu da izmene privlačnost projekta,
- nove mogućnosti za investiranje koje mogu da se takmiče za resurse s postojećim projektom,
- pravna ograničenja za očuvanje životne sredine, koja utiču na poslovne aktivnosti,
- greške u proceni tržišta, gde je moguće da projekat ostvari ciljeve ali da tržište ne prihvata njegove rezultate,
Projektni rizici su uglavnom povezani sa projektom, a ne sa specifičnim aktivnostima.
Projektni rizici mogu biti:
- bezbednost i poverljivost,
- podrška menadžmenta i zalaganje za projekat,
- nedefinisanje pojedinih zadataka u projektu,
- loša procena potrebnih sposobnosti za realizaciju projekta,
- stepen potrebne inovacije,
- rizik od nezavršavanja projekta u planiranom vremenu,
- neispunjenje potrebnog kvaliteta i sl.
Rizik zadataka
Rizik zadataka se odnosi na postojanje rizika u pojedinačnim zadacima u okviru projekta. U principu rizici su kod svakog zadatka različiti jer se odnose na pojedinačne aktivnosti.
Kontrola rizika
Postoje određeni načini da se identifikovani rizici prevaziđu. Osnovni su: prevencija, redukcija, prenošenje, primena plana za vanredne situacije i prihvatanje.
Prevencija se odnosi na sprečavanje pojave rizika ili ukoliko do njega dođe da se izbegne uticaj na projekat.
Redukcija je primena mera kojim se smanjuje verovatnoća pojave rizika i njihov uticaj ako se pojave, ili jedno i drugo.
Prenošenje je distribucija rizika na treću stranu, sa namerom ako se desi rizik da to ne utiče na projekat. U ove rizike spadaju ugovori o osiguranju.
Primena plana za vanredne situacije podrazumeva postojanje rezervnih planova i resursa. Ukoliko do rizika dođe primeniće se rezervni plan ili sredstva, a ako se ne desi nikakav rizik sredstva se plasiraju za druge potrebe.
Prihvatanjem se eventualni rizik prihvata u formi u kojoj postoji, bez korektivnih aktivnosti. On se prihvata samo u slučajevima kada je rizik mali i ne utiče bitnije na konačan ishod projekta.
Rizik i stepen neizvesnosti
Gradacija neizvesnosti rizika može se podeliti na:
- Izvesnost
Izvesnost je situacija, koja se može tačno predvideti kroz potrebne veličine i sva moguća rešenja.
- Rizik
Rizik je situacija u budućnosti za koju postoji veći broj rešenja ali sa poznatim mogućim rešenjem i verovatnoćom pojavljivanja.
- Neizvesnost
Kod neizvesnosti postoji veliki broj alternativa sa nepoznatim rešenjima.
Detaljnija podela rizika:
- Nestruktuisana neizvesnost
- Struktuisana neizvesnost
- Rizik
- Izvesnost
Rizik i ključni faktori rizika
Rizik u projektu se usmerava na tri glavna faktora:
- Rizični događaj
Rizični događaj je pojava koja može doneti štetan uticaj na projekat i neželjene posledice u projektu.
- Verovatnoću rizika
Verovatnoća rizika je verovatnoća pojavljivanja rizičnog događaja.
- Veličinu uloga
Veličina uloga je veličina gubitaka koji mogu da nastanu ukoliko se ostvari rizičan događaj i donese štetni uticaj na projekat.
Podprocesi upravljanja rizikom
Upravljanje rizikom procesa može se prikazati kroz podprocese:
- Identifikacija (klasifikacija i rangiranje)
- Analiza rizika (struktuiranje procesa simulacije)
- Planiranje reakcija (ignorisanje, smanjivanje, prebacivanje, kontigencijsko planiranje)
- Sistem reakcija (strategija praćenja rizika u projektu)
- Primena podataka (baza podataka)
Osnovni kriterijumi na osnovu kojih se vrši procena veličine rizika u projektu
Tri osnovna kriterijuma na osnovu kojih se vrši procena veličine rizika su:
- Fleksibilnost projekta
Projekat koji je fleksibilan je malo struktuiran, pa samim tim ima i mali stepen izvesnosti u pravcu konačnog ishoda, iz čega se zaključuje da su fleksibilni projekti velikog rizika. Procene su veoma teške i predvidive, već ih je moguće dati tokom izvođenja projekta.
Projekat male fleksibilnosti je veoma struktuisan projekat sa velikom dozom izvesnosti u konačan ishod.
- Veličina projekta
- Projekti se globalno mogu podeliti u velike i male, od čega je direktno uslovljen rizik tako da veliki projekti nose veliki rizik.
- Isti je slučaj i kod potrebne tehnologije za realizaciju projekta, gde mali i nefleksibilni projekti zahtevaju manju primenu tehnologije a samim tim nose i nizak rizik i suprotno.
- Tehnologija
Mreža procene rizika
Mali
|
Mali ka srednjem
|
Srednji
|
Veliki
|
Mala fleksibilnost Niska tehnologija Mali projekat
A
|
Velika fleksibilnost Niska tehnologija Mali projekat
C
|
Mala fleksibilnost Visoka tehnologija Mali projekat
E
|
Velika fleksibilnost Visoka tehnologija Mali projekat
G
|
Mala fleksibilnost Niska tehnologija Veliki projekat
B
|
Velika fleksibilnost Niska tehnologija Veliki projekat
D
|
Mala fleksibilnost Visoka tehnologija Veliki projekat
F
|
Velika fleksibilnost Visoka tehnologija Veliki projekat
H
|
Tabela 1.