Boje

Vidljiva svetlost je svetlost koje ljudsko oko može da uoči. Kada pogledama u sunce, ono nam se čini bezbojno, tj. belo. Bela svetlost nije svetlost jedne boje ili frekvenicje, već je sastavljena od mnogih frekvencija boja. Kombinacijom bilo kojih boja u vidljivom spektru proizvodi se svetlost koja je obojena ili bela.

Da bismo videli crvenu boju objekta, mora postojati izvor svetlosti npr. sunce. Objekat, kada primi svetlosni talas, emituje svetlosni talas crvene boje ili upija spektar plave i zelene boje, a reflektuje spektar crvene boje kako je u našim očima prepoznajemo.

 

 

Aditivan model formiranja boja

Crvena, plava i žuta se nazivaju osnovnim bojama zato što zajedno proizvode belu svetlost. Ovaj model formiranja boja u fizici se naziva aditivan model.

Bela i crna nisu boje, jer u odsustvu bilo kakve svetlosti bela postaje crna i to je razlog zbog čega u mraku ne vidimo ništa. Kada tri svetlosna zraka (crveni, plavi i zeleni) sa istim maksimalnim intenzitetom padnu na isto mesto, daju belu boju. Odsustvo bilo kakve svetlosti oko registruje kao crno, a sve međuvrednosti svetla, jednakog intenziteta osnovnih komponenti, registruje kao sivo. Kao što se sa slike vidi kombinacijom ove tri boje možemo dobiti bilo koju boju iz spektra boja. Tako gde se preklapaju plava i zelena, dobijamo cijan, a kada se preklope plava i crvena, dobijamo magentu. Kod preklapanja crvene i zelene dobijamo žutu.

 

RGB model boja

 

RGB je skraćenica početnih slova osnovnih boja na engleskom tj. od reči Red, Green i Blue, a predstavlja aditvni kolorni model koji se koristi kod monitora i televizora.

Kod televizora i monitora (kao i kod novina) slike su podeljene na veliki broj mali obojenih tačaka koje imaju mogućnost da ljudskom mozgu saopšte kompletnu sliku. Kod monitora te tačke se nazivaju pikseli (Pixel). Standardna rezolucija kod današnih korisnika Interneta je oko 1024x768 piksela.

Jedan piksel se sastoji iz tri dela: crvena tačka ili fosfor, zeleni fosfor i plavi fosfor. Crveni piksel se dobija uključivanjem crvenog fosfora dok ostala dva bivaju isključeni. Međutim, nije potrebno samo uključivati i isključivati fosfore u pikselu da bi se dobila boja. Potreban je i intezitet svake komponente. Na taj način dobijamo osvetljenje.

 

Šta je psihologija boja

Poznato je da boje mogu uticati na raspoloženje čoveka. Kroz život, ljudi stvaraju vlastiti jezik boja i pritom često vežu određene boje za neke pojave, događaje i sl. Time boje preuzimaju ulogu simbola, i kod različitih ljudi mogu imati različito značenje. Tako i različiti ljudi preferiraju različite boje. Sve ove pojave kod ljudi vezane za boje mogu se objediniti u jednu celinu koja se proučava-psihologija boja.

Psiholozi dele boje u zavisnosti od njihove topline. Tako imamo tople boje, u koje su uključene boje bazirane na žutoj i njoj bliske, zatim narandžastoj i crvenoj boji. Ove boje su aktivne i uzbuđujuće boje. S druge strane, imamo hladne boje, u koje su uključene boje bazirane na zelenoj, plavoj i ljubičastoj boji, kao i njima bliske boje. Ove boje su pasivne i umirujuće boje. Ovoj podeli možemo dodati i još jednu, zasebnu, skupinu boja tzv. neutralne - crna, bela i varijacije sive boje.

Tople boje prividno se čine bližima nego što one stvarno jesu, dok hladne boje mogu prikazati objekt daljim nego što to on stvarno jeste. Neutralne boje možemo koristiti za činjenice bez nekog posebnog značenja, dok za naglašavanje nečeg možemo koristiti tople boje.

Boje imaju direktan i snažan uticaj na ljude. U velikoj meri od njih zavise naše akcije i reakcije. Svetlije boje npr. proizvode više emocionalni odziv. Kada je Blekfrejers (Blackfriar) most u Londonu ofarban u zeleno za 34% smanjili su se samoubilački skokovi sa tog mosta.

Ljudsko oko može da vidi oko 7 miliona boja. Kada se naše oči kreću od jedne boje do druge, one se adaptiraju prema promeni boja. U zavisnosti od te adaptacije registrujemo tzv. vizualni efekat. Svetlije boje reflektuju više svetlosti koje na naše oči deluju stimulativno. Ljudsko oko prvo primeti svetlu boju. U osnovi žuta boja se prva primeti. Veliki kontrast između boja zaslepljuje ljudsko oko pa je velike kontraste teško gledati.

Jezik boja je važna pojava vezana uz boje na koju treba paziti prilikom upotrebe boja. Pojedinci odrastanjem razvijaju vlastiti jezik boja baziran na vlastitom iskustvu i uticaju okoline. Zbog toga, postojeću simboliku i njenu upoterbu u pojedinim kulturama treba uzeti u obzir prilikom vizuelnog komuniciranja putem medija. Na primer, služba pošte u SAD-u koristi plavu boju za poštanske sandučiće za odlaganje pisma, dok je u Velikoj Britaniji njihova boja crvena, a u Srbiji žuta. Pri razvijanju sistema za elektronsku poštu u tim zemljama, gore navedene boje bi se efikasno mogle iskoristiti za ikonice elektronske pošte.

U našem okruženju crvena boja se veže za opasnosti i pogodna je za zabrane. Žutu boju vežemo za oprez i ona se može iskoristiti za upozorenja i npr. označavanje podataka koji se nisu promenili. Zelena simbolizira normalne uslove i može se upotriebiti za npr. nepromenjene podatke. Bela je boja s neutralnom povezanošću i može se iskoristiti za prikaz osnovnih, uobičajenih informacija.

Takođe, značenje zavisi od naše starosti i pola. Npr. žene najviše vole boje od crvene do plave, dok muškarci više suprotno od plave do crvene. Stariji ljudi preferiraju tamnije boje.

Plava je jedna od najpopularnijih boja-reflektuje mir, harmoniju, povernje i sigurnost. Svetlo plave predstavljaju odlične boje za sajtove koji prenose zančajne poruke. S druge strane ona ne bi trebalo da se pojvljuje na veb prezentacijama koji se bave hranom. (Da li plava hrana utiče na vaš apetit?) Plava boja se odlično slaže sa ostalim pastelnim bojama i savršen je komplement prirodnim bojama (siva,zelena...), ali zato se ne slaže sa narandžastom.

Crna je montona, teška boja ali u pravom kontekstu ona je jako sofisticirana. Svi će vam reći da crna pozadina umanjuje čitljivost, ali mnogi sajtovi su uspeli. Pokušajte da je kombinujete kontraste (bela, neonska zelana). Crna svako nije boja ako je veb prezentacija namanjena mlađem uzrastu, ali ako je galerija fotografija, ili ako se prezentuje tehnički sadržaj, crna je idealna.

Braon je još jedna boja koja se odnosi na komfor, stabilnost i jednostvnost. Slaže se sa zelenom i plavom ili crvenom i narandžastom. Ukoliko je sajt metafora za kuću ili spoljašnje aktivnosti, odlučite se za ovu boju.

Zelena je boja koja se koristi sa izrazitom negom, zato što proizvodi kako pozitvna tako i negativna osećanja. U svakom slučaju ona reprezentuje lojalnost i inteligenciju, a predstavlja odličan izbor za finansijske sajtove. Ukoliko koristite ovu boju, nikako je ne kombinujte sa crvenom, zato što su te boje u potpunoj suprotnosti.

Siva najviše asocira na senke, a reprezentuje praktičnost, tugu, sigurnost i pouzdanost. Ukoliko se koristi skladno sa hladnijm tonovima plave ili purpurne boje, uspeh je zagarantovan.

Ljubičasta proizvodi jaka osećanja. Koristi se da proizvede romansu, nostalgija, ali i kretivnost, razliku i neuobičajenost. Koristi se zajedno sa drugim pastelnim bojama tj. hladnim tonovima plave, zelene pa čak i sive. Ova boja je omiljena za žensku populaciju tako da joj treba obratiti punu pažnju zbog osećanja koje proizvodi. Boja slična ljubičastoj je purpurna boja i ona donosi misterije i duhovnost, a podstiče i kreativnost.

Narandžasta je topla boja koja proizvodi entuzijazam, vibracije i proširivost. Ako želite pažnju, ona predstavlja pravi izbor, a loš ukoliko je koristite za pozadinu, ili u kombinaciji sa plavom.

Crvena se odnosi na strast, vatru, brzinu, krv, nadmetanje, agresiju. Ona može da iritira i uznemiruje postioce, i koristi se kao upozorenje. Odlično se slaže sa narandžastom, braon i žutom bojom.

Žuta donosi optimizam, sreću, idealizam i maštu. Veoma se slabo koristi na vebu, sem kada se nešto naznačava ili da unese svetlost na sajt.

 

Tekst i boja

Boja teksta

Prilikom izrade dela vizualne komunikacije potrebno je usaglasiti boje sa slikama i sa tekstom. Tekst mora biti čitljiv. Pokušajte to da ne zaboravite.

Crn tekst na beloj pozadini je najbolji izbor. Drugi izbor boja umanjuje čitljivost teksta. Naslovi treba da budu kratki i boldovani, italic tekst izbegavajte što više možete jer umanjuje čitljivost čak do 40%. Boja teksta se najčešće menja kod linkova, kako biste ih usaglasili sa dizajnom veb prezentacije, ali se ipak preporučuje korišćenje standardnog obležavanja linkova.

 

Najbolja čitljivost za tekst:

  • crni tekst na beloj pozadini,
  • tamno zelen tekst na beloj pozadini,
  • tamno plav tekst na beloj pozadini,
  • bron tekst na beloj pozadini.

 

Najgora čitljivost:

  • crven tekst na zelenoj pozadini,
  • zelen tekst na crvenoj pozadini,
  • zelen tekst na plavoj pozadini,
  • beli tekst na crnoj pozadini.

 

Najbolja preglednost omogućuje atraktivnu pažnju, ali nikako za velike delove teksta:

  • crna na narandžastoj,
  • crvena na beloj,
  • tamno plava na žutoj,
  • belo na ljubičastoj.
Dodaj komentar Sviđa mi se - (4) Ne sviđa mi se - (0)    

  • Psihologija boje 1
  • Psihologija boje 2
  • Psihologija boje 3