Računari u grafičkoj tehnici

Kao što je opšte poznato, pojava mikročipa omogućila je da kompjuterska tehnika postane svima dostupna. Kada je premošćen problem visoke cene i ostvarena serijska proizvodnja, kompjuteri, a naročito personalni računari, u kratkom vremenu postali su nezaobilazan činilac u svim sferama ljudskih aktivnosti. Može se slobodno reći da je grafička industrija među prvima prihvatila sve prednosti koje nosi primena računara. Svet štampe se korenito promenio. Talas digitalizacije je uslovio pojavu novih tehnologija i zahvatio je sve segmente grafičke proizvodnje: od pripreme, preko štampe do dorade.

Slika 12.01. Upotreba računara u procesu prepressa

Razdoblje masovne primene računara označeno je kao kompjuterska era.

O ulozi računara u pripremi za štampu bilo je reči u ranijim poglavljima. Radi podsećanja, napomenimo da se u prvom koraku pripreme vrši digitalizacija podataka koje bi trebalo štampati, tj. prevođenje iz analognog u digitalno okruženje, pogodno za manipulaciju računarom. Osnovni nedostatak ovog postupka je taj što svi podaci od tog trenutka postaju nevidljivi za korisnika bez odgovarajuće opreme, tj. bez računara.

Formiranje konačnog izgleda budućeg dokumenta

U sledećem koraku obavlja se spajanje (integracija) teksta, slika i crteža i formiranje konačnog izgleda budućeg dokumenta. Ovaj deo kompjuterske pripreme za štampu je u poslednje dve decenije bio poprište nadmetanja velikog broja aplikativnih programskih paketa, koji su nudili različite mogućnosti, a sve u cilju da priprema bude brža i jednostavnija. Međutim, upravo ta težnja za prestižom i zdrava konkurencija doveli su do toga da današnji programi za prelom, kao i oblici zapisa, postanu sveobuhvatni i široko primenljivi. Pored karakteristika zbog kojih su nastali, a koje se odnose na definisanje izgleda dokumenta i brzu manipulaciju potrebnim podacima, pružaju se i široke mogućnosti u programiranju, tj. prilagođavanju različitim oblicima štampe, kao i uvođenju upravljačkih funkcija koje će naći izuzetnu primenu upravo u digitalnoj štampi. Velike svetske softverske kuće omogućile su da programi kao što su Word, Quark-XPress, Page Maker sa zapisima oblika PDF, PostScript i sl. svojim širokim spektrima mogućnosti uslove pojavu potpuno novih pristupa i razmišljanja ne samo o štampi, već i o grafičkoj industriji u celini.

Slika 12.02. Upotreba različitog softvera potpuno je promenila sistem rada u grafičkoj industriji


Poznato je da se izgled stranice na računaru i budući otisak uglavnom razlikuju. Zato se po završenom "prelomu" preporučuje izrada probnog otiska, kada stvarni izgled dokumenta prvi put postaje vidljiv i kada se donosi konačna odluka o štampi. I u ovom delu pojavila se čitava serija uređaja i postupaka koji se oslanjaju na digitalizovane podatke za izradu slike u kvalitetu sličnom onom koji se očekuje i u budućoj štampi.

Slika 12.03. Izrada probnog otiska prilikom procesa pripreme za štampu

Separacija boje

Razlaganje pripremljenog dokumenta na osnovne boje, tj. prevođenje iz vektorskog zapisa u bit mape (ripovanje) obavlja se softverski ili u istom računaru ili u nekom drugom računaru. Mogućnosti su takođe velike, jer jednostavno može da se bira da li će se separacija vršiti u četiri boje CMYK (standardni ofset) ili u više boja, kao na primer Pantone Hexachrome skala i sl.

Slika 12.04. Izgled slike na koju je primenjena separacija boje

Konvertovanje digitalnog zapisa

Na kraju, kao treći korak, vrši se prebacivanje digitalnog zapisa iz oblika pogodnog za manipulaciju računarom u oblik pogodan za rad uređaja koji izrađuju filmove, štamparske fome ili, u novije vreme, kao direktan ulaz i komunikaciju sa štamparskom mašinom.

Za potrebe klasične ofset štampe razvijeni su posebni uređaji za lasersko osvetljavanje filma (Computer to Film), koji su digitalizovane bit mape precizno prebacivali na film. Ovako dobijeni filmovi kasnije su po ustaljenom postupku išli dalje u proces dobijanja forme i štampe.

Poznat je princip da što je manje koraka u proizvodnom procesu do dobijanja finalnog proizvoda, postoji manja verovatnoća za nastanak greške. Da bi se izbegao postupak dobijanja štamparske forme sa filma, tj. da bi se u potpunosti izbacio film (što je do skora bilo nezamislivo u savremenoj grafici), brzo su pronađene mogućnosti da se izlazne digitalizovane informacije iskoriste za neposredno dobijanje štamparske forme, computer to plate.

Slika 12.05. Prikaz sistema dobijanja štamparske forme – Computer to Plate

Razvijene su serije različitih osvetljivača, ravnih, sa unutrašnjim ili spoljašnjim bubnjem koji su uz pomoć jednog ili više lasera osvetljavali ploče. Novi zahtevi su se odrazili i na tehnologiju izrade ploča za štampu. Na tržištu mogu da se nađu četiri vrste ploča za direktno osvetljavanje i to:

  • ploče sa poliesterskom ili papirnom osnovom, predviđene za razvijanje,
  • standardne ploče na bazi srebrohalogenida, fotopolimera i hibridnih fotoosetljivih slojeva, koje se razvijaju u procesoru,
  • termo-ploče koje se razvijaju u procesoru i
  • termo-ploče druge generacije, koje se ne razvijaju.

 

Danas se kao najsavremenije smatraju termo-ploče druge generacije i postoji velika verovatnoća da će one u budućnosti postati standard u CTP tehnologiji. Osnovni nedostatak kod termo-ploča ogleda se u relativno niskoj osetljivosti jer se potrebne energije lasera za njihovo osvetljavanje kreću od 100 do 300 miliJ, za razliku od lasera za osvetljavanje standardnih ploča koji rade sa daleko nižom energijom, oko 10 mikroJ. Prednosti koje karakterišu ove ploče ogledaju se u sledećem:

  • mogu se koristiti pod normalnim svetlom,
  • rasterska tačka je oštrija,
  • pogodne su za FM (frequency modulated) rastriranje
  • pogodne su za suvi ofset
Dodaj komentar Sviđa mi se - (1) Ne sviđa mi se - (0)    

  • Primena računara u grafičkoj tehnici 1
  • Primena računara u grafičkoj tehnici 2
  • Primena računara u grafičkoj tehnici 3