Fizički, balans predstavlja balans između težine dva objekta. Ukoliko su objekti izgradjeni od drugih materijala oni i tada moraju biti u balansu. Tako da ukoliko imamo veliko parče drveta, ono mora biti u balansu sa malim parčetom metala.

U umetnosti balans se uspostavlja vizuelnim uravnotežavanjem različitih likovnih objekata.

 

Simetrična ravnoteža

Ukoliko nacrtamo liniju po sredini strane svi objekti sa jedne strane su preslikani na drugu stranu. Oni ne moraju biti potpuno indentični već slični u smislu broja objekata, boja i drugih elemenata. Simetrične kompozicije deluju statično, smireno i dostojanstveno.

Ponekad su leva i desna strana potpuno indentične, što je najčešće prisutno u arhitekturi.

Pogledajmo primer katedrale Svetog Petra u Angulemu, Francuska. Ukoliko iscrtamo liniju po vertikalnoj simetrali dobijamo levu i desnu stranu, koje su potpuno identične.

 


Simetriju poznajemo iz geometrije. Za simetriju su nam potrebna najmanje dva oblika koji zadržavaju udaljenosti među tačkama. Ako kao primer uzmemo dva geometrijska lika, trougao, vidimo da su moguće tri vrste simetrične ravnoteže, zavisno kako preslikavamo lik s jedne strane na drugu:

a) odrazna simetrija
b) translacija
c) rotacija

U prirodi možemo ravnotežu uočiti na klackalici: dvoje dece iste težine sede svako s jedne strane klackalice, čineći simetričnu ravnotežu. Ako gledaju jedno prema drugom govorimo o odraznoj, a ako je jedno od njih okrenulo leđa govorimo o translaciji.

Michelangelo da Caravaggio: "Narcis"

Karavađova slika je primer balansa po horizontalnoj osi simetrije. Iako preslikani lik u odrazu nije potpuno isti, manji je i tamniji od orginala, ipak je jasna simetrična kompozicija slike.

 

Asimetrična ravnoteža

Asimetrični balans je slučaj u kome su nekoliko manjih objekata sa jedne strane  izbalansirani sa jednim većim objektom sa druge strane ili su manji objekti postavljeni dalje od centra površine, u odnosu na velike. Jedan zatamljeni objekat može se izbalansirati sa nekoliko osvetljenih objekata.

Asimetrična ravnoteža deluje dinamično i nemirno.

 

Iako asimetrični balans može izgledati opuštenije i manje planirano, obično ga je teže koristiti zato što umetnik mora da planira veoma pažljivo konačni izgled slike i da bude siguran da je kompozicija izbalansirana. Delo koje nije izbalansirano stvara kod posmatrača tenziju da objekti sa slike mogu svakog časa skliznuti.
Primer asimetrične ravnoteže možemo predstaviti ukoliko na jednu stranu klackalice stavite kilogram gvožđa, a na drugi kilogram perja; težina će biti ista, ali količina i veličina će biti bitno različita.

 

Optička ravnoteža

Optička se ravnoteža može gledati samo vizuelno, ne i matematički ili fizički. Određena je psihološkim utiscima koje stvara delovanje pojedinih likovnih elemenata, u zavisnosti od oblika, boje i njihovom mestu na površini.
Trougao će delovati teže od četvorougla. Trougao s vrhom okrenutim nadole deluje teži od trougla okrenutog prema gore. Obli oblici deluju lakši od uglastih. Primarne boje deluju teže od sekundarnih. Topli tonovi deluju teže od hladnih, svetli od tamnih, a intenzivne boje teže od degradiranih. Teži oblici učiniće se u kompoziciji manjima od lakših zbog izjednačavanja težine.

Pri stvaranju uravnotežene kompozicije potrebno je paziti na sve ove zakonitosti istovremeno i u skladu s njima korigovati oblike, boje, svetlost, veličine i položaje elemenata s kojima baratamo.


U grafičkom dizajnu najvažniji je optički centar:

Jedna od najelementarnijih razlika u dizajnu je da li je balans simetričan (centriran ili necentriran) ili asimetričan.

Simetričan balans - statičan, relaksirajući dizajn

Asimetrični balans - omogućava mnogo dinamičniju upotrebu praznog prostora, što je važno ukoliko su u rešenju uključene ilustracije. Može biti asimetričan u poziciji i intenzitetu.

  

Radijalni balans

Radijalni balans je balans gde su se svi elementi šire radijalno iz centra kompozicije.

  

Postizanje balansa upotrebom boje

Naše oko je vođeno bojom. Male oblasti vibrantne boje mogu se koristiti da izbalnsiraju veće oblasti sa neutralnom bojom. Pa tako imamo primer da je crvena haljina sa leve strane, izbalansirana sa većom neutralnom ružičastom haljinom sa desne strane.

  

Postizanje balansa upotrebom valera

Valerima se opisuje stepen osvetljnosti objekta. Crna u odnosu na belu ima mnogo veći kontrast nego, siva u odnosu na belu. Da bi izbalansirali ove dve boje trebala bi nam veća oblast sive koja balansira tamno crnu, kao što je prikazano na primeru.

  

Postizanje balansa upotrebom oblika

Veća ravna površina bez mnogo detalja može biti izbalansirana manjim, neobičnim oblikom zbog činjenice da je oko vođeno ka više intrigantnim oblicima.
Igračica u prednjem planu slike francuskog slikara Dega, je veoma lako uočljiva i intrigira svojim pokretom od velike, pomalo razmazane i nejasne, pozadine iza nje.

  

Postizanje balansa upotrebom pozicije

Osnovno načelo balansa upotrebom pozicije je, da veliki oblik i težak oblik koji je blizu centra površine može biti izbalansiran lakšim i manjim oblikom, koji je pozicioniran daleko od centralnog dela strane. Ovo je tip balansa koji je najteže uspešno ostvariti.

Pogledajte na primeru gore prikazane slike, kako mali bokal sa leve strane balansira dve mnogo veće figure balerina na desnoj strani.

  

Postizanje balansa upotrebom teksture

Manje oblasti sa interesantnom teksturom mogu balansirati veće, glatke neteksturisane oblasti.

  

Postizanje balansa usmeravanjem oka

Oko može biti usmereno na određenju tačku na slici u zavisnosti od toga kako su elementi postavljeni. Ukoliko ljudi na slici gledaju u određenom pravcu, vaše oko će biti vođeno ka toj tački takođe.

Dodaj komentar Sviđa mi se - (0) Ne sviđa mi se - (0)    

  • Balans 1
  • Balans 2
  • Balans 3