Informaciona epoha

Jedan od osnovnih problema sa kojima se suočavamo prilikom teorijskog ili empirijskog istraživanja informacionog društva je to što mi još nismo sasvim sigurni da je "informaciona epoha" (Information Age) zaista nastupila.Prema nekim autorima, informaciono društvo predstavlja formu društvenog organizovanja koja je karakteristična za post-industrijski period razvoja Zapada. S druge strane, upotreba termina "informaciono društvo" danas najčešće ukazuje na visok stepen u kome su savremena društva zavisna od upotrebe informaciono-komunikacionih tehnologija (među kojima, naravno, Internet zauzima centralno mesto u raspravi).Konačno, ukoliko uzmemo u obzir ekstremna tehno-optimistička predviđanja, prema kojima će informaciono-komunikacione tehnologije fundamentalno promeniti ljudsko društvo, mi se nalazimo u situaciji u kojoj zaista nismo sigurni da li je takvo društvo uopšte nastupilo, kao ni u to da li će ono uopšte nastupiti.

Koncept informacionog društva

Ukoliko bismo pokušali da objasnimo koncept informacionog društva bar na najširim osnovama, mogli bismo da tvrdimo da je to društvo za koje je karakterističan visok stepen zavisnosti ekonomskih, političkih, kulturnih, i uopšte društvenih struktura od čoveku eksternih procesa obrade informacija.Pod eksternim procesima obrade informacija ovde se, u prvom redu, podrazumevaju tehnologije automatske obrade informacija, odn. tehnološki proizvodi razvoja elektronike i raznih grana matematičkih i tehničkih disciplina u XX veku.


Koncept informacionog društva 2

Za nepunih sto godina, pređen je put od formalnih skica prvih sistema za obradu informacija, preko ranih računara koji su zauzimali čitave prostorije i okupirali timove zaposlenih, do komfornih, ergonomski zadovoljavajućih i tehnički superiornih mikrokompjutera bez kojih život savremenog čoveka postaje nezamisliv. Koncept eksterne obrade informacija u sebi implicitno sadrži još jedan sloj sadržaja koji je ključan za razumevanje informacionog društva. Sa razvojem komunikacionih mreža i elektronskih medija, mi smo zapravo samo počeli da postajemo svesni onih informacija čije je postojanje prethodilo našoj sposobnosti i potrebi da ih sagledamo. Teško je tvrditi da je informaciono društvo ono društvo koje proizvodi više informacija nego prethodne forme društvene organizacije, iako ono svakako procesira daleko više informacija u odnosu na prethodne istorijske forme. Razumevanje ove razlike je suštinsko za razumevanje koncepta informacionog društva. To globalno rasejavanje znanja i vrednosti možda je jedini fundamentalan aspekt koji globalizaciju današnjice može da predstavi kao suštinski različitu od prethodnih.


Internet i društvo: stavovi prema svetskoj mreži

Izvori socijalnih stavova prema internetu nalaze se u veoma širokoj i veoma kompleksnoj društvenoj problematici koja se razvila oko ovog revolucionarnog "meta-medija". Značaj interneta nalazi se pre svega u onoj vrsti interoperabilnosti koja nije mogla biti ostvarena u prethodnim elektronskim medijima. Zahvaljujući standardizaciji prenosa informacija na najopštijem i najbazičnijem nivou (TCP/IP protokol), omogućeno je slojevito i fleksibilno nadgrađivanje infrastrukture Interneta tako da svaka forma informacije plasirana putem drugih elektronskih medija (zvuk, slika, animacija itd.) može da se plasira i preko interneta. Široka rasprostranjenost kućnih kompjutera i poštovanje jednom razvijenih standarda doveli su do rapidnog prihvatanja interneta u svim sredinama koje mogu da zadovolje osnovne uslove razvoja neophodne infrastrukture. Do kraja 2005. godine, prema procenama agencija koja periodično vrše istraživanja broja korisnika mreže, jedna milijarda ljudi na planeti imaće pristup internetu, što čini oko jedne šestine svetske populacije.

Dodaj komentar Sviđa mi se - (2) Ne sviđa mi se - (0)    

  • Društveni aspekti Interneta 1
  • Društveni aspekti Interneta 2
  • Društveni aspekti Interneta 3